KAKO OSIGURATI ODRŽIVOST PROMJENA U ZDRAVSTVU
U mnoštvu informacija, stavova i ideja ponekad je iznimno teško pronaći jasan dokaz i obrazloženje uspješnosti odnosno održivosti promjena u zdravstvenom sustavu. Na tragu ovog stručnog izazova od 30. lipnja do 4. srpnja ove godine, po deseti je put u Motovunu organiziran simpozij „Zdravstveni sustav i zdravstvena politika“. Ovaj skup postavio je za cilj pokazati ponajprije koje su to promjene u zdravstvenom sustavu dale rezultate i zaživjele kao uspješne. Prepoznate su i raspravljene četiri ključne dimenzije koje određuju održivost promjena: sudjelovanje javnosti, tehnologije koje podupiru promjene, primjerena kadrovska struktura te održivi modeli financiranja.
U vremenu kad svjedočimo reformama, promjenama, ali i brojnim raspravama o tom što i kako učiniti za zdravstvo u Hrvatskoj od 30. lipnja do 4. srpnja ove godine, po deseti je put u Motovunu organiziran simpozij „Zdravstveni sustav i zdravstvena politika“. Ovaj skup postavio je za cilj pokazati ponajprije koje su to promjene u zdravstvenom sustavu dale rezultate i zaživjele kao uspješne. Naime, u mnoštvu informacija, stavova i ideja ponekad je iznimno teško pronaći jasan dokaz i obrazloženje uspješnosti odnosno održivosti promjena. Međutim govorilo se i raspravljano i o onima promjenama i projektima koji su bili manje uspješni. U cilju što boljeg vrednovanja i značenja iskustava ključni izazovi prikazani su kroz perspektive razvoja sustava u periodu od 2016.- 2020.
Umrežavanje i znanje kao preduvjeti uspješnih promjena
Kao uvod u program simpozija Zdravstveni sustav i zdravstvena politika, ove je godine prvi puta održana i Nacionalna konferencija “Izazovi javnog zdravstva“ s aktualnim temama novih informatičkih sustava u javnom zdravstvu te koordinacije javnozdravstvenih aktivnosti različitih dionika u javnom zdravstvu. Raspravljalo se i o nacionalnim preventivnim programima: prezentirano je trenutno stanje kao i predstojeći razvoj te moguća unapređenja. U raspravi su sudjelovali predstavnici službi za javno zdravstvo iz županijskih zavoda, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Ministarstva zdravlja i HZZO.
Jedan od prioriteta Strateškog plana razvoja javnog zdravstva za period 2013. do 2015. je razvoj te edukacija ljudskih resursa u području javnog zdravstva. U skladu s time Hrvatski zavod za javno zdravstvo proveo je anketu među timovima javnog zdravstva, županijskih zavod za javno zdravstvo, koju edukaciju smatraju da je potrebno provesti da bi se unaprijedila kvaliteta provedbe njihovih aktivnosti. Većina timova iskazala je potrebu za organizacijom edukacije iz socijalnog marketinga, pri čemu bi se usvojena znanja koristila za niz aktivnosti, a prije svega za provedbu Nacionalnih preventivnih programa ranog otkrivanja raka. Hrvatski zavod za javno zdravstvo je, kao nositelj provedbe Strateškog plana razvoja javnog zdravstva, organizirao edukaciju iz socijalnog marketinga u Motovunu tijekom skupa Zdravstveni sustavi i zdravstvena politika koji je održan u srpnju ove godine. Za tu potrebu organizirani su i vodeći predavači na tu temu dr. sc. Tea Vukušić Rukavina, dr. med. i Mario Harapin, dr. med. Pored kolega iz timova javnog zdravstva u edukaciji su sudjelovali i specijalizanti/ce Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Svi sudionici ove edukacije još jednom su istaknuli važnost usvajanja znanja s ovog područja te koristi koje će imati u svakodnevnom radu.
Kao „trans-generacijska“ poveznica svih ovogodišnjih programskih dijelova u Motovunu organizirana je revija filmova: “Dječje filmsko stvaralaštvo u službi zdravlja”. Znalački izabrani filmovi koje je u Motovunu predstavio voditelj ovog projekta Duško Popović ponovo je sudionicima dala priliku da svoj posao (i svijet koji nas okružuje!) vide „ drugim očima“.
Program simpozija realiziran je u četiri velika tematska bloka:
Sudjelovanje javnosti u provedbi promjena, Tehnologije koje podržavaju održivost promjena, Perspektive kadrova u zdravstvu te Održivo financiranje zdravstva. Rezultate istraživanja stavova građana o zdravstvenom sustavu prezentirao je glasnogovornik HZZO-a Nenad Korkut, dr.med. Kao poveznica svim blokovima prezentirane su različite profesionalne perspektive zdravstvenog sustava u Hrvatskoj do 2020.
Nove tehnologije i inovacije preduvjet održivog razvoja zdravstva
Kako su nove tehnologije jedan od preduvjeta i velika podrška svim nastojanjima uvođenja pozitivnih promjena, poseban blok bio je posvećen prikazima novih tehnoloških rješenja te odnosu prema inovacijama. Koliko su velika i učinkovita informatička rješenja koja podržavaju zdravstveni sustav moglo se vidjeti i doživjeti tijekom bloka u kojem su prezentirani sustavi cjelovitih rješenja za upravljanje složenim poslovnim procesima u zdravstvu. Blok o inovacijama u zdravstvu, pod nazivom „100 minuta za inovacije“, vodili su doc. dr. Mislav Jelić i mr. sc. Miroslav Mađarić. Prezentacija projekata i programa vezanih za zbrinjavanje hitnih i izvanrednih stanja koje je uz pomoć atraktivnih suradnika i najnovije opreme prikazala prim. Maja Grba Bujević, izazvala je veliko zanimanje svih prisutnih.
Uz rekordnih više od 150 sudionika, a u skladu s doktrinom motovunskog programa u interaktivnim su nastupima sudjelovali i ministar zdravlja prim. Siniša Varga, predsjednik Saborskog odbora za zdravlje i socijalnu politiku dr. sc. Željko Jovanović, predsjednik Hrvatske liječničke komore mr. sc. Trpimir Goluža te ravnateljica HZZO-a Tatjana Prenđa Trupec, MBA, sa suradnicima.
Izazovi različitih modela financiranja zdravstva
Dodatnu dimenziju programu dale su rasprave na okruglom stolu pod nazivom “Košarica u zdravstvu ili zdravstvo u koš(aricu)?” Gosti okruglog stola bili su prof. dr. Maja Vehovec, Biserka Simčić, dipl. oecc (Slovenija), dr. sc. Ana Bobinac (Nizozemska), Ivan Lukovnjak dipl. oecc, Mario Bagat dr. med., doc. dr. Dagmar Radin i mr. sc. Dubravka Pezelj Duliba. Izlaganja i rasprave na okruglom stolu pokazali su kako postoje značaje razlike kako u tumačenju uloga i odgovornosti za financiranje za zdravstva pa tako i nekih temeljnih odnosa i načela.
Nažalost, ovogodišnji program obilježila je i prerana smrt prof. dr. Luke Kovačića jednog od začetnika i stalnih sudionika ovog programa. O profesoru Kovačiću su sa velikom zahvalnošću u Motovunu govorili prim. Katarina Sekelj Kauzlarić, doc. dr. Ranko Stevanović i doc. dr. Aleksandar Džakula.
Posebno treba istaknuti da su sudionike programa svojim glazbenim nastupom zabavljali članovi Domskog benda (Dom za odrasle osobe iz Motovuna) – glazbeni sastav u kojem zajednički sudjeluju i vrhunski muziciraju štićenici i djelatnici Doma za odrasle osobe Motovun. Oni uvijek svojim trudom zadive publiku!
Rezultat višegodišnje suradnje s partnerima i sponzorima omogućio je i značajno proširenje programa. Među tim partnerskim razvojnim iskoracima posebno treba istaknuti stipendije te povlaštene kotizacije za studente poslijediplomskih studija i specijalizante. Tako se od ove godine motovunski program dodatno osnažio s više od 30 mladih stručnjaka koji su svojim nastupima i raspravama dali dodanu snagu i zanimljivost programskim blokovima. Partneri u realizaciji ovog programa bili su i tvrtke Ericsson Nikola Tesla, MCS, Vegasoft, Aplikacija, Croatia zdravstveno osiguranje te Marand (Slovenija).
U paralelnom programu kroz četiri dana održana je i stručna radionica Razvoj palijativne skrbi do 2020. koju je vodila prof. dr. Karmen Lončarek. Osnovni cilj ove dvodnevne radionice bio je osnaživanje dionika za razvoj sustava palijativne skrbi u idućem petogodišnjem razdoblju.
Aleksandar Džakula
Katarina Sekelj Kauzlarić
Maja Vajagić
Hrvatsko društvo za javno zdravstvo 